Knjižnica Arheološkoga muzeja Zadar

Knjižnica Arheološkoga muzeja Zadar ustrojbena je jedinica unutar znanstveno-kulturne ustanove (muzeja), a prema vrsti knjižnica spada u specijalne. Njezina djelatnost obuhvaća sustavan i neprestan odabir knjižnične građe, njezino sređivanje i stručnu obradu, logičan i primjeren smještaj, čuvanje i zaštitu te pružanje informacijsko-referalnih usluga i usluga opskrbe svojih korisnika dokumentima.

Povijest knjižnice

Osnivanjem Arheološkoga muzeja 1832. vjerojatno je započelo i skupljanje knjiga, ali se jezgra prave arheološke knjižnice stvara i može pratiti tek njegovim preseljenjem u crkvu sv. Donata (1880.). Uprava Muzeja i dio radnih prostorija, kao i spremište s knjižnicom, bili su smješteni u dijelu zgrade na sjeverozapadnoj strani Zelenoga trga. Razaranjem Zadra u Drugome svjetskom ratu zgrada je porušena, a u nastalom požaru izgorjela je sva dokumentacija, kao i knjižnica Muzeja. Nakon rata “knjižnica” je bila smještena u kući Schönfeld na Kolovarama, koja je postala sjedište uprave Muzeja, ali i središte – “sabiralište” za knjige koje su skupljane po ruševinama u gradu. Možemo reći da je to bio zametak nove muzejske knjižnice. Već 1947. uprava se preselila u prizemne prostorije Nadbiskupske palače, gdje je ostala do 1954., kada se Muzej u cjelini preselio u prostorije bivšeg Zavoda sv. Dimitrija, današnjeg Sveučilišta. Muzejska knjižnica tada je, prvi put, dobila svoj prostor. Muzej će u tom prostoru ostati do 1972., kada se seli u novu zgradu uz Stalnu izložbu crkvene umjetnosti, a knjižnica u njoj ostaje do 1986., te se tada seli u prostor nekadašnjeg samostana sv. Nikole, gdje se i danas nalazi.

Glavninu fonda, nakon niza preseljenja, u obnovljenoj knjižnici Arheološkoga muzeja Zadar činile su stručne knjige, tj. knjige izabrane iz tzv. “sabirnog” centra, te darovane knjige iz raznih arheoloških i njima srodnih institucija (osobito HAZU u Zagrebu, Akademije iz Ljubljane i Beograda, Zemaljskog muzeja u Sarajevu i dr.).

Izdavanje “Diadore”, glasila Arheološkoga muzeja, znatno je pridonijelo povećanju fonda knjižnice jer je time knjižnici omogućena razmjena vlastitog izdanja s izdanjima mnogih knjižnica u zemlji i inozemstvu.

Valja napomenuti i to da je 1962. u knjižnicu pristigao dio knjižnice (oko 400 svezaka) arheologa Mihovila Abramića.

Knjižnica iz tog perioda posjeduje knjige inventara te abecedni katalog.

Knjižnica danas

Knjižnica Arheološkoga muzeja Zadar danas ima oko 30 000 različitih svezaka knjižnične građe. Fond je podijeljen u dvije osnovne zbirke: zbirku knjiga (oko 11 000 sv.) i zbirku periodike (176 domaćih i 677 stranih naslova), a zasebne su zbirke, koje su i izdvojene i zbirka starih knjiga (od 1500. do 1850.) te zbirka separata. Građa je uglavnom s područja arheologije, povijesti i povijesti umjetnosti, a tek u manjoj mjeri iz područja religije, književnosti i dr. Nabavlja se isključivo razmjenom publikacija s brojnim institucijama u gradu, državi i inozemstvu, a tek mali broj u knjižnicu pristigne kupnjom, darom ili vlastitom izdavačkom djelatnošću. Sva novoprispjela građa inventarizirana je i kompjutorski obrađena. Time je omogućeno pretraživanje knjižničnoga fonda u Skupnom katalogu umreženih knjižnica Zadarske županije. Korisnici knjižnice u prvom su redu članovi matične ustanove, ali se njezinim uslugama mogu koristiti i drugi korisnici, npr. profesori Sveučilišta u Zadru za potrebe znanstvenoga rada, studenti i sl.

Knjižnicu vodi Marina Maruna, viši knjižničar (mmaruna@amzd.hr)
Građu knjižnice možete pretraživati u našem mrežnom katalogu.